Zoya Teirstein/Grist.org
U ponedjeljak je grupa od 16 djece, uključujući Gretu Thunberg, potpisala peticija protiv pet država prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima djeteta. Earth Justice, pravna organizacija za zaštitu okoliša koja zastupa djecu, tvrdi da je peticija prvi te vrste. Neki mediji nazvali su ovaj potez nečim historijskim, koji će potencijalno promijeniti svijet, i široko se smatra padi.
Peticija je svakako impresivan korak, ali nije ni revolucionarna ni tužba. Želite li razumjeti šta ova peticija zaista znači i kako može napraviti razliku? Nastavite čitati.
Konvencija o pravima djeteta je međunarodni ugovor o ljudskim pravima usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) 1989. godine. 196 zemalja koje su ga ratificirale, uključujući sve članice UN-a osim SAD-a, uspostavljaju niz od 12 zaštitnih mjera usmjerenih na osiguranje zdravlja, sreće i sigurnosti osoba mlađih od 18 godina.
Šesnaestero djece koja su ove sedmice podnijela peticiju UN-u tvrde da svjetske vlade krše njihova prava utvrđena ugovorom jer ne čine dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena. Drugim riječima, rastuće temperature štete pravima djece. Predmeti tužbe? Argentina, Brazil, Francuska, Njemačka i Turska. Djeca ne žele novčanu odštetu; žele da zemlje poduzmu konkretne mjere kako bi zaustavile klimatske promjene.
Da budemo pošteni, peticija je jedinstvena barem na jedan način: To je prvi put da je Ujedinjenim nacijama podnesena žalba na temu klimatskih promjena prema Konvenciji o pravima djeteta. Ali to nije prva pravna žalba te vrste. Klimatski aktivisti širom svijeta, uključujući i jedno od djece uključene u ovaj slučaj, poduzeli su pravne mjere vezane za ljudska prava protiv gore spomenutih zemalja porijekla.
Riječ je o peticiji koju su potpisali građani Stanovnici Torresovog prolaza zajedno s Komitetom Ujedinjenih nacija za ljudska prava protiv Australije, istragu koju provodi Komisija za ljudska prava na Filipinima o peticiji koju je podniopokrenuli građani protiv kompanija za fosilna gorivaPodnesen je niz sličnih zahtjeva.
"Ono što je zajedničko svim ovim slučajevima jeste da zahtijevaju, u obliku ultimatuma, deklaraciju o obavezama država, ili u jednom slučaju, korporacija, da se pozabave klimatskim promjenama u skladu sa zakonom o ljudskim pravima.", rekao je Mike Burger, izvršni direktor Centra za pravo klimatskih promjena na Univerzitetu Columbia."Ovo je pitanje od velike važnosti. Hoće li promijeniti svoje načine ili će promijeniti svijet?" upitao je. Ne baš.
"Generalni sekretar Konvencije o pravima djeteta pri Ujedinjenim nacijama nema obavezujuća ovlaštenja nad ovim nacionalnim vladama.", objasnio je Burger, "tako da odluka neće, doslovno, prisiliti ove zemlje da učine bilo šta posebno"Međutim, naglasio je Burger, peticija ima"snažan retorički efekatOnnaglašava ono o čemu se raspravlja".
Nova peticija UN-u svakako ima simboličku snagu. Ali postaje još impresivnija kada se sagleda iz šire perspektive: mladi ljudi i druge ranjive populacije koriste sva dostupna sredstva kako bi pokušali prisiliti svoje zvaničnike da djeluju po pitanju klimatskih promjena. Vrijedi napomenuti i val tužbi za odgovornost za klimatske promjene - još jednu vrstu pravnog slučaja u kojem su gradovi, države, pa čak i grupa ribara tužili velike naftne kompanije zbog izazivanja klimatske krize - proces koji je još uvijek u toku. Ako se nešto može izvući iz najnovijih dešavanja u UN-u, to je da veliki emiteri moraju početi jačati svoje pravne timove: djeca, gradovi, države, ribari i tako dalje dolaze na njihov put. Uskoro bi neko od njih mogao pobijediti.
*Citizens Channel/Antenela Ndrevataj
