Četiri međunarodne organizacije koje su dio grupacije ""Brzi odgovor na probleme slobode medija" reagovao sa zabrinutošću na REGULACIJA novu parlamentarnu rezoluciju o novinarima i zatražio od predsjednika parlamenta Gramoza Ruçija da je povuče.
Član 19, Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF), Evropska federacija novinara (EFJ) i Međunarodni institut za štampu (IPI) potpisali su pismo upućeno predsjedniku Parlamenta, u kojem se naglašava da će nova pravila negativno uticati na rad novinara i transparentnost Parlamenta.
"Ove mjere će ograničiti pristup novinara zakonodavcima, ograničavajući mogućnosti za postavljanje kritičkih pitanja i smisleno angažovanje. Izražena je i zabrinutost da bi kontrola parlamentarnog osoblja nad video izvorima mogla dovesti do cenzure ili manipulacije. Nadalje, razlika između novinara koji rade za privatne medije i onih koji rade za javni emiter stvorit će dvojni sistem pristupa koji je proizvoljan i nepravedan. - navodi se u pismu objavljenom na službenoj web stranici
Zaključno, organizacije koje brane slobodu medija su u pismu navele sljedeće: „S poštovanjem Vas molimo da povučete ova nova pravila i zadržite trenutne visoke standarde pristupa za novinare i medijske radnike. Sve nove promjene treba uvesti tek nakon konsultacija s novinarskim organizacijama, sindikatima i akterima civilnog društva. Jednako, pravedno i nesmetano izvještavanje o parlamentarnim postupcima je obilježje jake demokratije.“
Ranije su novinarske mreže poput "Sigurnih novinara" i Instituta za političke studije, Lige novinara Albanije i Udruženja profesionalnih novinara Albanije reagovale sa istom zabrinutošću, pozivajući Parlament da povuče novu uredbu o odnosima s medijima. U međuvremenu, stav Parlamenta da je novi audio-video sistem preporučila i osmislila Evropska unija opovrgnula je Delegacija EU u Albaniji.
""Žalim zbog nedostatka konsultacija s medijima prije usvajanja novih pravila od strane Parlamenta. Ova pravila ne odgovaraju smjernicama ili savjetima EU datim u okviru IPA pomoći, pokrenute u ovom kontekstu 2014. godine."- bila je objava na Twitteru Delegacije Evropske unije u Albaniji.
Ove reakcije su uslijedile kao rezultat odluke koja je javno objavljena 2. juna gdje je skupštinski biro odlučio izmijeniti skupštinski pravilnik o odnosima s medijima, isključivši ih iz praćenja sjednica Predsjedništva i parlamentarnih odbora i smjestivši ih u posebnu prostoriju na prvom spratu.
Između ostalog, uredba minimizira kontakt sa zastupnicima, tako što se termin za intervju s njima prvobitno zakazuje putem ureda za odnose s javnošću, a tek nakon njihove potvrde, za razliku od ranije, kada im se mikrofon mogao obratiti čak i nakon završetka sastanaka ili sjednica.
Iz tog razloga, ja 9. juna Grupa novinara akreditovanih u Parlamentu održala je simboličan protest, tražeći putem peticije povlačenje uredbe i prethodne konsultacije s njima o novoj uredbi.
Parlament održava konsultacije s novinarima tek nakon objavljivanja novog propisa
U petak poslijepodne, generalni sekretar Skupštine, Genci Gjonçaj, okupio je novinare akreditovane u Skupštini na sastanku kako bi, prema njegovim riječima, konkretizirao zabrinutosti u vezi s novim propisom.
Generalni sekretar Skupštine je kroz prezentaciju predstavio cjelokupnu infrastrukturu nedavno stvorenu u Skupštini, koja, kako je naveo, olakšava rad novinara i nema nikakve veze s njihovim tvrdnjama o cenzuri.
"Tehnički, novinari i javnost, sa ili bez posredovanja novinara, nisu ometani informacijama. Albanski parlament ne cenzuriše niti bira bilo kakav snimak ili plan, jer Albanski parlament ne postavlja nikakvog centralnog direktora, već naprotiv, sve komanduju sami novinari i oni su ti koji biraju i odabiru sve što žele da emituju."", objasnio je Gjonçaj.
Nakon što je razjasnio svaki član novog propisa, Genci Gjoncaj se osvrnuo i na zabrinutost u vezi s tretmanom novinara iz privatnih i državnih medija.
„U vezi s drugom zabrinutošću koju ste iznijeli u vezi s diferenciranim tretmanom RTSH-a i ATSH-a, obavještavamo vas da se ova tačka uopće nije promijenila starim pravilnikom o akreditaciji medija, jer je bio predviđen i poseban status koji su RTSH i ATSH uživali u kretanju skupštinskih prostorija“, dodao je.
Novinari su zatim pozvani da govore o tačkama propisa koje ih zabrinjavaju. Izrazili su da njihov problem nije bio u audio-video sistemu, već u činjenici da je novinarima onemogućen pristup sjednicama odbora.
"Dajete nam sobu sa 13 računara, dok nas je 15 novinara koji prate rad odbora. Audio-video sistem bi trebao biti alternativni sistem. Ako ne uđem u odbor, prekršili ste moje pravo na informisanje."rekao je jedan od prisutnih novinara, koji je pratio rad Skupštine od 2004. godine.
Zaključno, nakon diskusija, zabilježeno je 6 prijedloga koji će, prema riječima generalnog sekretara Skupštine, biti poslani predsjedniku na razmatranje.
Prijedlozi su uključivali:
1. Novinar bi trebao biti na sastanku odbora bez kamere
- Novinari bi trebali biti dio komisije, s tim da u određenim slučajevima, uz odobrenje Ureda za odnose s javnošću, mogu snimati fotografije.
- Novinari koji učestvuju u odborima trebaju biti opremljeni vlastitim mobilnim uređajima.
- Republikanska garda ne bi trebala pratiti novinare u prostorije Parlamenta.
- Kad god se raspravlja o temi koja nije na dnevnom redu parlamenta, odbori bi trebali imati priliku obaviti intervjue sa zastupnicima bez potrebe da o tome obavještavaju Službu za odnose s javnošću.
- Ne navodite temu o kojoj će se voditi intervju sa zastupnikom u trenutku kada se traži intervju.
Erisa Kryeziu je završila visokoškolske studije novinarstva i komunikacija i magistrirala odnose s javnošću na Univerzitetu u Tirani. Pet godina je novinarka i voditeljica projekata u Citizens.al, gdje izvještava o društvenim pitanjima i ljudskim pravima, posebno o pitanjima prava na radu, u obrazovanju, rodnoj ravnopravnosti, marginaliziranim grupama, osobama s invaliditetom i pitanjima zaštite okoliša. Istovremeno, radi i kao koordinatorica projekata s fokusom na obrazovanje mladih i medija. Koristi nove tehnike izvještavanja kao što su „Mobilno novinarstvo“ i alate za angažman građana u izvještavanju (ECR-Engage Citizens Journalism).
