„Trgujem jer ne znam što bih drugo radio. Napravim nešto, tek toliko da preživim. Ako ne teče, onda kaplje.“ Fatosi, 40, ima malu trgovinu mješovitom robom u ulici Qelqit u Kombinatu. Već 3 godine prodaje razne proizvode, uglavnom stanovnicima susjedstva.
U svakom kvartu glavnog grada i diljem Albanije ima mnogo sličnih trgovina. Tisuće su onih koji se danas bave uslugama, i to ne samo u trgovini, već i u prometu i turizmu. Mnogi drugi zaposleni su u bankarskom sustavu i u osiguravajućim društvima. Upravo te grane čine ono što poznajemo kao sektor usluga i koje albanskom gospodarstvu osiguravaju milijune eura i tisuće radnih mjesta, kompenzirajući nedostatak proizvodnje.
„Račun usluga zabilježio je pozitivan saldo od oko 380 milijuna eura, što je oko 111 milijuna eura više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Glavni doprinos ovom razvoju rezultat je povećanja odgovarajućih suficita u stavkama 'ostale poslovne usluge' i 'putničke usluge'“, ističe Banka Albanije u Platnoj bilanci za treće tromjesečje 2017.
Tehnička izjava nadzorne institucije za bankarstvo jasno implicira da su usluge te koje postižu najbolje rezultate u albanskom gospodarstvu, što upozorava da će to biti jedan od stupova budućnosti.
„Sektor usluga, s tek 10-15% u razdoblju 1960.-1990., sada čini oko 75-80% albanskih poduzeća. Glavno mjesto u ovom sektoru zauzimaju promet, veleprodaja i maloprodaja, kao i bankarstvo i osiguranje. Najuspješniji unutar sektora usluga je promet, koji je povećao vozni park prijevoznih sredstava desetke puta i povećao plaće osoblja više nego u bilo kojoj drugoj grani gospodarstva. A nakon njega, bankarstvo i osiguranje. Sektor usluga će još dugo igrati vodeću ulogu u albanskom gospodarstvu, iako ne može služiti kao njegov motor (jer to nije sektor koji stvara vrijednost iz proizvodnje)“, objašnjava Enriko Čeko, stručnjak za ekonomiju, za Citizens Channel.
Arbër Agalliu, ekonomski stručnjak, također smatra usluge osnovnim sektorom. Međutim, procjenjuje da glavni problem ostaje niska razina kvalifikacija zaposlenika u ovom sektoru, što je posebno vidljivo u turizmu.
„Albansko gospodarstvo je gospodarstvo koje se više fokusira na uslužni sektor. Zbog vlastitih karakteristika, u Albaniji se drugi sektori teško razvijaju, budući da im nedostaju komparativne prednosti. Uslužni sektor, iako ima važne predstavnike, poput bankarskog sustava, osiguravajućih društava ili telekomunikacija, ima mnogo problema, od kojih je najvažniji kvalifikacija ljudskog kapitala. Ovdje se može spomenuti turistički sektor“, kaže Agalliu za Citizens Channel.
Turizam, dileme prioritetnog sektora
Banka Albanije ocijenila je učinak turističkog sektora kao vrlo dobar. Zahvaljujući ljetu koje je iza nas, putničke usluge završile su treći kvartal 2017. s pozitivnim saldom od 181 milijun eura ili 18% više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Ono što se primjećuje jest porast broja stranih turista koji posjećuju Albaniju i iznosa novca koji su potrošili. „Tijekom trećeg tromjesečja 2017. godine, izvoz turističkih usluga domaćem je gospodarstvu osigurao oko 588 milijuna eura. Na godišnje povećanje prihoda utjecalo je povećanje broja stranih posjetitelja (nerezidenata) u zemlji (oko 3%), zajedno s povećanjem prosječne potrošnje ove skupine (za 16%)“, navodi Banka Albanije.
S druge strane, povećao se i broj Albanaca koji su proveli odmor u inozemstvu. Službeni podaci pokazuju da su domaći putnici (Albanci i stranci) potrošili 407 milijuna eura na svoja putovanja u inozemstvo. Njihov se broj povećao za 5% u razdoblju od godinu dana. Broj provedenih dana također se povećava, dok su se troškovi koje su imali smanjili.
Stručnjaci procjenjuju dosadašnje rezultate sektora, ali prema njima još uvijek postoje jaki i dugotrajni problemi koji su doveli do nedostatka osnovnih usluga koje bi turizam trebao nuditi.
„Turizam u Albaniji imao je segmentiran razvoj iz mnogo razloga, počevši od problema poput nestabilne političke situacije tijekom ovih godina, nedostatka infrastrukture, fizičke i cestovne sigurnosti, zdravstvenih centara pa sve do neprikladnih uvjeta, koji se prodaju vrlo skupo. Drugi element je nedostatak kvalifikacije ljudskog kapitala u turističkom sektoru, gdje pružena usluga u svim smjerovima ostavlja mnogo prostora za poželjeti“, kaže Arbër Agalliu, stručnjak za ekonomiju.
Za Enrica Ceca, vlada još ima vremena usmjeriti razvoj turizma u snažnoj vezi s poljoprivredom i tako osigurati cjelovitu ponudu za turiste.
„Turizam čini oko 10-12% BDP-a, ali postoji prednost ako poljoprivreda postane motor albanskog gospodarstva za opskrbu agroprerađivačke industrije i turizma svježim poljoprivrednim i stočarskim proizvodima“, kaže Čeko za Citizens Channel.
Vladine mjere za turizam
Vlada je turizam identificirala kao prioritetni sektor. Politika koja se uglavnom ogleda u fiskalnim poticajima. Tijekom 2017. godine PDV za turizam smanjen je na 6%, što je manje od regionalnog prosjeka, u nastojanju da se naša zemlja učini privlačnom stranim turistima. Manje od godinu dana kasnije, Ministarstvo financija donijelo je još jedan nacrt zakona za ovaj sektor. Počevši od 1. siječnja 2018., hoteli s 4 i 5 zvjezdica bit će oslobođeni poreza na dobit na 10 godina (trenutno 15%), a hoteli s 5 zvjezdica i poreza na infrastrukturu.
„Smanjenje PDV-a od 6% ukupno se prevodi u oko 5 milijuna eura godišnje jer se radi samo o hotelskoj usluzi u sobi. Ali za početak, nije loše. Što se tiče hotela s 5 zvjezdica, to je jako veliki san. 0 poreza za ovu vrstu usluge donijet će mnogo zbrke jer još uvijek nema takvog hotela u zemlji i ne postoji akreditirana agencija u zemlji koja certificira hotele. Tko dodjeljuje hotelske zvjezdice? Nitko. To bi također moglo stvoriti problem s redovnim hotelskim tržištem“, objašnjava češki ekonomski stručnjak.
S elitnim turizmom ili bez njega, Albanija ima potencijala za ovaj sektor, sve dok Bog oprosti more i pijesak. Za ostalo treba učiniti još puno. Smanjenje poreza pomaže, ali trebaju nam i ceste, kontrolirana hrana, sigurnost i čistoća. Iznad svega, potrebna je dobra usluga, i tu se svi slažemo: To je veliki problem!
Autorica: Aurora Sulçe*
Autor članka je autor i moderator ekonomskih emisija "Ekopolitika" i "Novac i bogatstvo" na televiziji "Ora News".
