Albanski parlament je odlukom od 2. lipnja 2021. promijenio propis o odnosima s medijima, uskraćujući novinarima pristup prostorijama Predsjedništva Skupštine.
Novinari, zajedno sa snimateljskom ekipom, stupanjem na snagu novog propisa više neće prisustvovati prostorijama Predsjedništva Skupštine niti bilo kojoj sjednici parlamentarnih odbora, konzumirajući snimke servirane samo s prijenosa same skupštine.
Članak 12. „Pravilnik o akreditaciji masovnih medija“ određuje da će novinari moći boraviti u novinarskoj sobi koja se nalazi na prvom katu zgrade i u prostoru za novinare u dvorani za plenarne sjednice, kada su otvoreni.
Za novinarku Esionu Konomi, koja kontinuirano izvještava iz Parlamenta, donošenjem ove uredbe izbjegava se proces odgovornosti institucija.
"Ovo je odluka koja odgovara samo političarima koji žele izbjeći proces utvrđivanja odgovornosti. Skupština odlučuje da neće dopustiti medijima ulazak, praćenje događaja i njihovo dokumentiranje. Na taj način ova institucija slijedi primjer vlade, općine Tirana, ili čak oporbenih stranaka, koje proizvode snimke koje prikazuju ono što stranke žele vidjeti na ekranu.", rekla je Konomi za Citizens Channel.
Esiona Konomi, novinarka u mediju "ABC News"
Prema riječima novinara Konomija, nedopuštanje novinarima ulaska u skupštinske prostorije i na sjednice odbora potkopava novinarstvo i dovodi do proširenja odnosa s javnošću skupštinske institucije.
"Na sveučilištu sam naučio da je „vijest samo ono što uključene strane ne žele reći, sve ostalo su odnosi s javnošću“. Do pandemije imali smo priliku u Saboru, boraveći tamo s kamerama, pronaći ministre, zastupnike ili ravnatelje institucija, kojima smo upućivali pitanja na koja su odbili odgovoriti ili o kojima nisu htjeli govoriti. Ako to ne učinimo u budućnosti, jednostavno ćemo se pretvoriti u ružne i neprofesionalne produžetke ureda za tisak političkih aktera u zemlji.
Za Koloreta Çukalija, predsjednika Albanskog vijeća za medije, ova skupštinska odluka u sukobu je s funkcijom slobode informiranja i demokracije.
„Zaključavanje novinara u sobu kako bi mogli pratiti rad Skupštine na televiziji je smiješno. Smiješno, jer ako bi se trebalo pratiti događanja na televiziji, mogli bi to činiti iz kafića bez potrebe za „propisima“ Skupštine. Ali mediji ne mogu i ne bi trebali izvještavati iz kafića, trebali bi biti tamo gdje se događaj odvija. Novinari su tamo kao predstavnici javnosti, u naše ime i da nas informiraju. Ukidanje ove slobode praktički je ukidanje slobode informiranja javnosti. Inače, držimo svu televiziju otvorenu na ERTV-u, jer nemaju ono što nam treba, druge „oči“ da bismo saznali istinu.“", tvrdi Çukali.
Prema članku 17. novog propisa koji je Parlament odobrio 2. lipnja ove godine, jedini mediji koji uživaju poseban status su Albanska javna televizija (RTSH) i Albanska telegrafska agencija (ATAH).
Novinari i snimatelji RTSH-a i ATSH-a mogu se slobodno kretati, za razliku od kolega iz drugih medijskih kuća, u gornjoj galeriji dvorane za plenarne sjednice, u lođama prvog kata na južnoj strani, unutar dvorane za plenarne sjednice, kao i u za to određenim prostorima u zgradi Predsjedništva Skupštine.
Predsjednik Albanskog medijskog vijeća smatra da je ova razlika između novinara i medija za koje rade oblik diskriminacije.
"„Stvaranje diskriminacije između novinara s iskaznicama vladinih institucija poput RTSH-a i ATSH-a (službene verzije ERTV-a) kojima je dopušten širi pristup prostorijama Parlamenta i novinara iz drugih medijskih kuća još je jedno kršenje na štetu slobode informiranja.“Koloreto Çukalli završava.
Novinarka A2 Arestina Skënderi, koja izvještava o političkim pitanjima u zemlji, također s istom zabrinutošću prati odluku Parlamenta.
„Mislim da je novi propis o akreditaciji novinara pogrešan pristup slobodnim i neovisnim medijima, koji nas vraća godinama unatrag u smislu prava na informiranje i transparentnosti važnog ustavnog tijela kao što je Skupština.““- kaže Skënder za Citizens Channel.
Iako ističe nedostatak javnih konzultacija ili prethodnog upoznavanja novinara s nacrtom prijedloga.
„Ova uredba zaobišla je zakon o javnim konzultacijama, gdje nijedan predstavnik medija nije bio upoznat s nacrtom, a zatim i s odlukom, štoviše, o tome su odlučili zastupnici koji neće biti u skupštini u rujanskom sazivu. Moj poziv i poziv drugih kolega koji prate politiku i parlament jest trenutno povlačenje ovog zakona koji vraća slobodu medija godinama unatrag i početak rasprava s predstavnicima medija o novoj transparentnoj i sveobuhvatnoj uredbi.“", rekla je Arestina Skënderi.
Arestina Skënderi, novinarka medija "A2".
Za razliku od prethodnog propisa iz 2014. godine, gdje su novinari koji su imali akreditaciju Skupštine mogli slobodno kretati se hodnicima ili pomno pratiti rad odbora koje je osnovala Skupština, sada se za bilo koje pitanje, prema članku 29. novog propisa, moraju obratiti Uredu za odnose s javnošću u Skupštini putem zahtjeva u kojem se navodi ime zastupnika koji će biti intervjuiran i pitanje o kojem će se zastupniku postaviti pitanje.
Odobrenje novog propisa izazvalo je nezadovoljstvo među novinarima zbog same činjenice da ga je odobrilo 10 članova skupštinskog biroa koji više neće biti zastupnici u rujnu, kada nova Skupština počinje s radom.
Institut za političke studije: "Nova regulativa ne jamči pravo na informiranje i stvara nejednakost među medijima."
Što se tiče nove medijske regulative koju je odobrio Parlament, Institut za političke studije, koji je to smatrao kršenjem prava na informiranje i zaštitom interesa zastupnika, a ne javnosti.
Između ostalog, ISP naglašava da se o uredbi nije konzultiralo interesne skupine, budući da nije sveobuhvatna.
„Odobrena uredba proizlazi iz činjenice da se nisu konzultirale interesne skupine, medijska zajednica koja prati Skupštinu proizlazi iz činjenice da ima kritičke stavove, a pružatelji internetskih usluga i druge organizacije civilnog društva nisu bili pozvani da daju konzultativna mišljenja, kao što se to činilo i nastavlja se činiti s nekoliko drugih regulatornih akata ili manje važnih godišnjih izvješća Skupštine.“
ISP se pridružuje pozivu novinara da preispitaju odluku i poštuju zakonsku obvezu javnih konzultacija.
Erisa Kryeziu završila je visokoškolski studij novinarstva i komunikacija te magistrirala odnose s javnošću na Sveučilištu u Tirani. Pet godina radi kao novinarka i voditeljica projekata u Citizens.alu, gdje izvještava o društvenim pitanjima i ljudskim pravima, posebno o pitanjima prava na radu, u obrazovanju, rodnoj ravnopravnosti, marginaliziranim skupinama, osobama s invaliditetom i pitanjima zaštite okoliša. Istovremeno radi i kao koordinatorica projekata s fokusom na obrazovanje mladih i medije. Koristi nove tehnike izvještavanja poput „mobilnog novinarstva“ i alate za angažman građana u izvještavanju (ECR-Engage Citizens Journalism).
