Prema globalni indeks organiziranog kriminala Nedavno objavljeno od strane Globalne inicijative u regiji Zapadnog Balkana, u Albaniji se i dalje javljaju elementi kriminala u važnim vitalnim područjima poput trgovine, okoliša, gospodarstva i kibersigurnosti.
Prema izvješću, Albanija se i dalje bori s kriminalnim utjecajem, što stvara međusobnu ovisnost između političkih stranaka i kriminalnih skupina, čime se smanjuje sposobnost države da se bori protiv organiziranog kriminala.
U izvješću se navodi da: „Sumnja se da su albanski kriminalci odgovorni za veliki broj žrtava trgovine ljudima u zapadnoj Europi, posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu, pri čemu je većina žena i djece prebačena iz Albanije. Seksualno iskorištavanje albanskih žrtava u zapadnoeuropskim zemljama ostaje najrašireniji oblik ovog zločina.“
Iako ne isključuje iskorištavanje romske djece koja prose na ulicama unutar zemlje.
Naša zemlja također služi kao tranzitna zona za tražitelje azila i izbjeglice krijumčarene s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, koji putuju kroz Grčku i Crnu Goru.
„Međutim, broj nezakonitih prelazaka zabilježenih na ovoj ruti krajem 2022. nešto je niži nego prethodnih godina zbog jačih graničnih kontrola koje provodi Grčka.“ - naglašava se u izvješću.
Poslovanje
Prema izvješću, trgovina oružjem ostaje ograničena u usporedbi s drugim balkanskim zemljama jer zemlja nije proizvođač oružja ili streljiva.
JOŠ „Oružje iz građanskih nemira u Albaniji 1997. još uvijek je u optjecaju, stvarajući temelje za ograničeno kriminalno tržište malog i lakog oružja te rastavljenih dijelova oružja.“
Karakteristika područja trgovine u zemlji je uvođenje krivotvorene robe, uglavnom iz Kine i Turske.
"Krivotvoreni predmeti, uključujući odjeću, modne dodatke i šminku, mogu se pronaći u trgovinama i online tržnicama. Nadalje, krijumčani i krivotvoreni farmaceutski proizvodi postaju sve češći u zemlji."
okoliš
Ekološki kriminal istaknuto se pojavljuje u izvješću. Prema izvješću, Albanija je izvorna i tranzitna zemlja za ilegalno drvo u Europi.
„Ilegalna sječa šuma posebno je raširena u sjeveroistočnom okrugu Elbasan i južnoj regiji Vlora. Desetogodišnja zabrana izvoza uvedena je 10. godine i uspješno je suzbila dio ilegalne sječe.“
Trgovina životinjama i stokom i ilegalna trgovina njima čest su oblik trgovine, navodi se u izvješću.
"Iako je nacionalna zabrana lova nastojala suzbiti krivolov, takve su aktivnosti i dalje raširene zbog nedovoljne provedbe ove zabrane. Ilegalna internetska trgovina magarećom kožom postala je raširena posljednjih godina."
Ilegalna eksploatacija prirodnih resursa i dalje je problem, ističe se u izvješću, a dodatno ga potiče korupcija u državnim uredima.
"Kao zemlja proizvođač nafte, Albanija ima malo, ali značajno tržište za ilegalnu eksploataciju nafte, što je omogućeno koruptivnim praksama državnih dužnosnika."
Unatoč posebnom zaštićenom statusu, u planinskom lancu Tomorri utvrđena je i ilegalna eksploatacija kamena i mramora, navodi se dalje u izvješću.
Droge
Albanija je i dalje tranzitna zemlja za drogu. Prema izvješću, heroin se krijumčari iz Turske, Irana, Afganistana i Pakistana preko Balkana.
„Većina heroina se u Albaniju krijumčari kopnenim putem preko Sjeverne Makedonije, ali albanska policija je otkrila laboratorije za preradu heroina unutar zemlje. Unatoč kontinuiranoj ulozi zemlje u transnacionalnoj trgovini heroinom, njezina lokalna potrošnja ostaje ograničena.“ - naglašava se u izvješću.
Također služi kao tranzitna točka za kokain koji se uglavnom krijumčari iz Latinske Amerike u Europu.
„Albanske kriminalne skupine uključene u tržište kokaina u zapadnoj Europi provode aktivnosti trgovine, skladištenja i distribucije diljem zemalja EU-a. Poznato je da albanske mafijaške skupine stvaraju satelitske zajednice koje govore albanski u inozemstvu i regrutiraju sugrađane s ciljem proširenja trgovine drogom na veće gradove diljem Ujedinjenog Kraljevstva, Španjolske, Belgije, Nizozemske i Njemačke, između ostalog.“
Prema izvješću, Albanija je također odredišna zemlja za kokain, ali u manjoj mjeri, jer je domaća potrošnja relativno niska.
Veliko neformalno gospodarstvo u zemlji također je olakšalo financijske zločine. Prema izvješću „Financijski kriminal, uključujući telefonske prijevare, utaju poreza i prijevare s PDV-om, piramidalne sheme, pronevjeru, zlouporabu javnih sredstava, kao i korupciju koju čine kriminalne organizacije, akteri privatnog sektora i akteri uključeni u državu, rašireni su u Albaniji.“
Kibernetički kriminal
„Albanija je izvorna zemlja za kibernetičke zločine u Europi, koje izvršavaju i domaći i strani počinitelji, a čine više od 10% svih kibernetičkih napada koji se događaju u Europi. Financijske prijevare korištenjem trgovanja kriptovalutama u porastu su u zemlji unatoč relevantnom zakonodavstvu.“- naglašava se u izvješću.
Kripto aktivnosti, uglavnom pod kontrolom poznatih organiziranih kriminalnih skupina, također postaju velika briga.
Akteri kriminala
Prema izvješću, iako su albanske mafijaške skupine potpomognute obiteljskim vezama, organizirane su u manje skupine s privremenim odnosima, za razliku od drugih velikih mafijaških skupina poput talijanske mafije.
„Te su skupine uglavnom uključene u trgovinu drogom, krijumčarenje ljudi i trgovinu ljudima. Mafijaške skupine utječu na politiku i javne nabave u zemlji, posebno u gradovima gdje održavaju snažnu prisutnost. Albanske mafijaške skupine raširene su u drugim zemljama, gdje su integrirane u lokalni kriminal.“- kaže se, između ostalog, u izvješću.
Prema izvješću, kriminalne skupine također imaju veze s albanskom državom.
"Navodi se da su članovi kriminalnih skupina imenovani na političke položaje na raznim razinama državnog aparata. Kriminalne mreže duboko su ukorijenjene u strukture na lokalnoj i regionalnoj razini, djeluju s policijom i primaju političku zaštitu."
Erisa Kryeziu završila je visokoškolski studij novinarstva i komunikacija te magistrirala odnose s javnošću na Sveučilištu u Tirani. Pet godina radi kao novinarka i voditeljica projekata u Citizens.alu, gdje izvještava o društvenim pitanjima i ljudskim pravima, posebno o pitanjima prava na radu, u obrazovanju, rodnoj ravnopravnosti, marginaliziranim skupinama, osobama s invaliditetom i pitanjima zaštite okoliša. Istovremeno radi i kao koordinatorica projekata s fokusom na obrazovanje mladih i medije. Koristi nove tehnike izvještavanja poput „mobilnog novinarstva“ i alate za angažman građana u izvještavanju (ECR-Engage Citizens Journalism).
